35. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH - Delegatska pitanja

Delegat Božo Rajić postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: Bosna i Hercegovina, složena država tri konstitutivna naroda i svih građana, ima podjednako složenu ustavnu i životnu stvarnost. Svakako, pitanje svih pitanja u ovoj zemlji, od kada ja pamtim, jeste nacionalna neravnopravnost. Ovim pitanjem često se bavimo s dobrom namjerom, a još češće s politikantskim motivima. Ne mislim da je pitanje nacionalne ravnopravnosti jedino važno, ali sam uvjeren da bez njegovog valjanog rješavanja ništa drugo neće biti efikasno. Povod za pitanje koje ću postaviti je odgovor na delegatsko pitanje Dušanke Majkić o nacionalnoj strukturi rukovodećih lica i državnih službenika u institucijama BiH. Sasvim je sigurno da podaci iz odgovora potvrđuju neravnopravan položaj tri konstitutivna naroda na najvišim nivoima državne moći i da to stanje zahtijeva ozbiljnu parlamentarnu raspravu. Dodatni razlog za pribavljanje podataka i otvaranje rasprave u Domu naroda PSBIH čine brojni napisi u medijima koji bez zadrške tvrde da su Bošnjaci u rečenim institucijama sasvim potisnuti. Iz navedenih razloga predlažem Kolegiju Doma naroda PSBiH uvrštavanje tačke dnevnoga reda o nacionalnoj zastupljenosti svih zaposlenih u institucijama BiH, na način da se podacima koje smo dobili u odgovoru dodaju i podaci o nacionalnoj strukturi svih zaposlenih u institucijama BiH. S ciljem kompletiranja podataka za raspravu delegatsko pitanje upućujem Vijeću ministara BiH kako slijedi: a ) po kojim propisima i kriterijiima se popunjavaju rukovodna mjesta u institucijama BiH u pogledu nacionalne strukture? b) kakva je nacionalna struktura svih zaposlenih u institucijama BiH? c) na koji način i u kojem roku će se izvršiti usklađivanje nacionalne strukture zaposlenih u institucijama BiH u kojima postoji debalans?

Delegat Dušanka Majkić postavila je sljedeća pitanja visokom predstavniku za BiH, Tužilaštvu BiH i Agenciji za istrage i zaštitu SIPABiH. U Odluci OHR-a o smjeni Radislava Jovičića s položaja načelnika Službe za operativnu podršku u SIPA-i navedeni su razlozi u kojima stoji: 1. Radislav Jovičić postupao je van komadnog lanca unutar SIPA-e, čime je onemogućio zakonito funkcioniranje ove agencije. 2. Radislav Jovičić poslužio se osobljem i resursima SIPA-e, kako bi obavljao nadzor nad radom Ureda visokog predstavnika. 3. Budući da Radislav Jovičić ima pristup osjetljivim informacijama na svom položaju u SIPA-i, opravdano i osnovano se smatra da mu se ne mogu povjeriti na čuvanje tajnosti takve informacije, zbog ozbiljnih i pouzdanih navoda da se uključio u korupciju koja obuhvata novčana sredstva u zamjenu za otkrivanje povjerljivih informacija. U skladu s tim, Radislav Jovičić ozbiljno je ugrozio integritet i profesionalni kredibilitet SIPA-e. 4. Pored toga, Radislav Jovičić nema neophodne kvalifikacije za svoj sadašnji položaj i izabran je na posnovu političkih razloga, a ne na osnovu zakonskih kriterija. 5. Na osnovu navedenog, Radislav Jovičić opstruirao je aktivnosti na jačanju vladavine prava u BiH te je neposredno ugrozio provođenje Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH. S tim u vezi delegat Dušanka Majkič postavila je sljedeće pitanje visokom predstavniku za BiH: Zašto do danas niste zatražili krivičnu istragu protiv Radislava Jovičića i zašto dokazi protiv njega nisu proslijeđeni direktoru SIPA-e, Vijeću ministara i Tužilaštvu BiH? Delegat Dušanka Majkić postavila je sljedeće pitanje Tužilaštvu BiH: „Kako to da Tužilaštvo BiH do danas nije tražilo pokretanje istrage protiv Radislava Jovičića, iako se u obrazloženju OHR-a o njegovoj smjeni tvrdi da je počionio niz krivičnih djela (zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, korupciju koja obuhvata primanje novčanih sredstava u zamjenu za otkrivanje povjerljivih informacija, prisluškivanje bez sudskog naloga itd“. Delegat Dušanka Majkić postavila je sljedeće pitanje Agenciji za istrage i zaštitu - SIPA-i: 1. Da li je SIPA izvršila provjeru navoda OHR-a da je R. Jovičić postupao van zakonskog komandnog lanca unutar SIPA-e, te da li je tim aktom onemogućeno funkcioniranje SIPA-e? 2. S obzirom da se R. Jovičić, kako stoji u Odluci OHR-a, poslužio osobljem i resursima SIPA-e kako bi obavljao nadzor nad Uredom visokog predstavnika, da li je o tome bilo saznanja u SIPA-i, kakva je u tom slučaju bila uloga Odjela za unutrašnju kontrolu, da li je provedena interna kontrola kako bi se osiguralo propisano postupanje po zakonu, pravilnicima, policijskim priručnicima i pisanim naredbama (član 19. Zakona o SIPA-i) ? 3. Da li je u SIPA-i provedena zakonska procedura izbora R. Jovičića na poziciju načelnika Službe za operativnu podršku i da li je direktor SIPA-e na osnovu validne doumentacije potpisao njegovo postavljenje? Koja profesionalna kvalifikacija nedostaje R. Jovičiću za mjesto s kojeg je smijenjen? 4. Kako je R. Jovičić mogao prisluškivati OHR, ako je sistem za presretanje telekomunikacija stavljen u funkciju 1.6.2009, počeo da se koristi 2.6.2009. a Jovičić otpušten 6.6.2009.? Da li je izvršena provjera naloga postavljenih na sistem i ima li dokaza da je Jovičić zloupotrijebio sistem? Da li je Jovičić imao pristupne podatke i da li je bio obučen za rad na sistemu? 5. Da li Upravni odbor, koji vrši kontrolu i inspekciju sistema za zakonito presretanje komunikacija, ima informaciju da je R Jovičić zloupotrijebio sistem i da li je izvršio inspekciju? Kakvi su ti inspekcijski nalazi? 6. Da li će biti provedena istraga o ovom slučaju i zašto R. Jovičić nije dobio rješenje o otkazu (samo zaključena radna knjižica).

Delegat Slobodan Šaraba postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: 1. Kada će Vijeće ministara BiH izvršiti izmjene i dopune zakona kojima će omogućiti formiranje certificirane laboratorije za praćenje rezidua u medu kako bi BiH došla na spisak trećih zemalja za izvoz hrane animalnog (životinjskog) porijekla (med)? 2. Dokle se stiglo s monotoring planom za praćenje rezidua u medu?

Delegat Sulejman Tihić postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: “Tražim od Vijeća ministara BiH da odgovori na pitanje o tome kakva je etnička struktura zaposlenih na glavnim pozicijama u institucijama Bosne i Hercegovine. Prema informacijama kojima raspolažem, trenutno od 60 institucija, na čelnim pozicijama su Srbi 26, Bošnjaci 19 i Hrvati 14 i ostali na jednoj čelnoj poziciji”.

Delegat Ivo Miro Jović postavio je sljedeće pitanje Tužilaštvu BiH i Sudu BiH: „Jučer ( 14. septembra) je bila godišnjica pokolja 41 Hrvata (staraca, žena i djece) u selu Uzdol. Tačno se zna - ko, kada i kako je od strane MOS-a to učinio. Pitam Tužilaštvo BiH – Odjel za ratne zločine i Sud BiH - hoće li i kada privesti i osuditi nalogodavce i izvršioce ovog zločina. Kako imam informacije o okončanoj istrazi u ovom slučaju još prije godinu i više dana, opravdano se nameće pitanje: „ Je li prenesena praksa Haškog suda i na domaće pravosuđe i ne procesuirati one koji su izvršili zločin nad hrvatskim žrtavama“.

Delegat Ivo Miro Jović postavio je sljedeće pitanje Visokom predstavniku za BiH, Tužilaštvu BiH i Sudu BiH, SIPA-i: Svjedoci smo ovih dana da je okončana aktivnost za pronalaženje i sahranu nestalog u ratu generala Armije BiH Avde Palića. Pozdravljajući tu ljudsku i humanu gestu svih učesnika u razrješenju ovog slučaja, postavljam pitanje: Šta je s nestalim generalom HVO-a Vladom Šantićem? U Bihaću nije bilo, na svu sreću, sukoba između HVO-a i Armije BiH ali je u razgovorima o mogućem zajedničkom djelovanju s ciljem zaštite stanovništva Bihaća i okoline došlo do „nestanka„ generala Šantića. Tačno se zna - ko, kada i gdje je Vladu Šantića pozvao i od tog trenutka mu se gubi svaki trag. Svjedoci koji su prisustvovali ovom zločinu su živi a počinioci slobodno obavljaju visoke dužnosti, a porodica, saborci i prijatelji ne mogu barem znati istinu i vratiti dostojanstvo žrtve ukopom, svijećom, cvijećem i molitvom odati poštovanje.

Delegat Hazim Rančić postavio je sljedeće pitanje Kolegiju Pravobranilaštva BiH: “Da li funkcionira Kolegij Pravobranilaštva BiH u skladu sa zakonom i Poslovnikom o radu Pravobranilaštva BiH. Molim odgovor od Kolegija Pravobranilaštva BiH”.