U Parlamentarnoj skupštini BiH održana međunarodna konferencija pod nazivom „Autentičnost nacionalnih manjina u BiH“

Vijeće nacionalnih manjina Bosne i Hercegovine organiziralo je danas u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH i Misijom OSCE-a u BiH, međunarodnu konferenciju pod nazivom „Autentičnost nacionalnih manjina u BiH“.

Cilj konferencije bio je pronalaženje prijedloga autentičnosti nacionalnih manjina u BiH, kojom bi se predložili uvjeti ili kriteriji za odrednicu koji građani BiH pripadaju grupi nacionalnih manjina, kao i da se analizira postojeći zakonodavni okvir i iznesu prijedlozi za njegovo unaprjeđenje s ciljem zaštite prava nacionalnih manjina u BiH.

Pozdravljajući učesnike, predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina BiH Tihomir Knežiček istaknuo je da Vijeće, kao savjetodavno tijelo Parlamentarne skupštine BiH, raspravlja o svim pitanjima koja se tiču prava, položaja i interesa nacionalnih manjina u BiH. Međutim, ukazao je Knežiček, u narednom periodu posebnu pažnju treba posvetiti zakonskom rješenju ko zapravo od građana BiH pripada grupi nacionalne manjine u BiH. Rješavajući to pitanje, rekao je, dolazimo i do rješavanja mnogih problema sa kojima se nacionalne manjine u BiH susreću, a to je prvenstveno zaštita njihovih političkih, kulturnih, vjerskih, ekonomskih i drugih pitanja.

Učesnicima se obratio i zamjenik šefa Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu, Toni Pavloski koji je istaknuo da Vijeća Evrope veliku pažnju daje poštivanju, očuvaju i razvijanju etničkih, jezičkih i drugih vrijednosti pripadnika nacionalnih manjina. Zato, Vijeća Evrope pozdravlja sve što je BiH do sada učinila za zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina, ali i dalje podsjeća da nije provedena presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“, kojom bi se uredila politička prava nacionalnih manjina u BiH. Zamjenik šefa Ureda Vijeća Evrope poručio je i da svi nivoi vlasti trebaju bolje koordinirati i uložiti dodatne napored s ciljem jačanja institucionalne i zakonske zaštite pripadnika nacionalnih manjina. Znamo da je pred vlastima BiH veliki posao kada je riječ o provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, pa samim time i zaštiti pripadnika nacionalnih manjina, pa stoga Vijeće Evrope izražava punu podršku procesima u BiH koji vode ka ravnopravnom položaju u društvu pripadnicima nacionalnih manjina, poručio je Pavloski.

S obzirom da je BiH, rečeno je danas, potpisnica okvirnih konvencija Vijeća Evrope o zaštiti nacionalnih manjina  i o regionalnim i manjinskim jezicima, te da se one direktno primjenjuju i sastavni su dio sistema BiH i entiteta u BiH, onda u tom pravcu treba težiti i zaštiti nacionalnih manjina i njihovih prava i sloboda. Također, imajući u vidu da se Zakon o zaštiti pripadnika nacionalnih manjina na nivou BiH, primjenjuje više od deset godina, istaknuto je da se izmjenama postojećeg zakonskog rješenja prvenstveno treba pristupiti riješavanju pitanja načina participacije pripadnika nacionalnih manjina u tijelima vlasti, te osiguravanju uvjeta za jačanje njihovog identiteta.

Rješavanjem, kako presude Evropskog suda za ljudska prava tako i drugih pitanja koja se prvenstveno tiču prava nacionalnih manjina u BiH, doći će se i do odgovora o stepenu demokratičnosti bh. društva. U BiH nito ne smije imati veća i ekskluzivnija prava u odnosu na druge i samo se kompromisnim rješenjima može doprinijeti ostvarenju autentičnih prava i sloboda svih u BiH, pa tako i pripadnika nacionalnih manjina, poručeno je na današnjoj konferenciji.  

Na konferenciji je zaključeno kako je potrebno pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina BiH, a osnova za te izmjene i dopune trebaju biti međunarodne konvencije čija je BiH potpisnica. Također, zaključeno je da pri izradi izmjena i dopuna postojećeg zakonskog rješenja posebnu pažnju treba posvetiti članu 3. Zakona, kojim se definira pripadnost nacionalnoj manjini u BiH. Zaključeno je i to da kroz izmjene Izbornog zakona BiH treba riješiti položaj nacionalnih manjina u BiH, s posebnim naglaskom na uređenje dijela koji se odnosi na manjinske liste.

Na kraju, odlučeno je da učesnici današnje konferencije dostave i druge prijedloge zaključaka, koji će nakon konačnog definiranja biti upućeni Zajedničkoj komisiji za ljudska prava PSBiH. (kraj)